Premda naslijede ima odredeni utjecaj na pojavu srcanoga i moždanog udara, cesto se precjenjuje utjecaj genetike.

* omjer lipoproteina ApoB/ApoA1
* pušenje
* šecerna bolest
* povišen krvni tlak (arterijska hipertenzija)
* pretilost (osobito tzv. trbušni tip pretilosti koji se može izraziti opsegom struka)
* nepovoljne psihosocijalne okolnosti, tj. kronicni stres
* nedostatan i neredovit unos voca i povrca
* tjelesna neaktivnost
* neuzimanje dnevnih, malih kolicina alkoholnih pica.

Devet spomenutih cinitelja nabrojano je redoslijedom prema njihovu relativnom utjecaju na sveukupni, tzv. atribucijski rizik, kojim se može razlikovati populacija koja ce s velikom vjerojatnošcu razviti infarkt miokarda u odnosu na populaciju u kojoj je spomenuta vjerojatnost bitno manja.
Pritom je vrlo važno zdravstveno prosvjecivanje pucanstva, koje mora postati svjesno da su zdravlje pojedinca i njegova dugovjecnost u velikoj mjeri u njegovim rukama, unatoc nasljednim cimbenicima koji mogu biti povoljni ili nepovoljni, ali igraju bitno manju ulogu u kardiovaskularnom riziku nego što se misli.

Bolesti srca u svetu i kod nas
Acai Berry Roots
Infarkt miokard i pusenje
Uticaj starosti na infarkt miokarda

Može se i predvidati kako ce se promijeniti pojedinacni rizik ukloni li doticna osoba jedan ili više rizicnih cinitelja koji ulaze u sveukupni izracun njezina rizika.
U Europi je donedavno najviše u uporabi bila tzv. European Coronary Risk Chart, gdje se 10-godišnji apsolutni rizik obolijevanja ili smrti od infarkta miokarda jednostavno može ocitati na tablici, ovisno o spolu, dobi, pušenju odnosno nepušenju, sistolickome arterijskom tlaku i vrijednosti ukupnoga kolesterola u krvi.
U program su ukljucene i najnovije Smjernice Europskoga kardiološkog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, pa pacijent može dobiti individualno prilagodene upute kako djelotvorno smanjiti rizik smrti zbog srcanoga ili moždanog udara.